Scan date : 16/05/2024 20:04
DayHourType Event Name LangEvent nameShort EventExtended LangExtended Event
17/0500h00>00h16 (0x00) ?srpRTS KlasikaOpustite se uz najlep¹e note najveæih muzièkih umetnika.srpOpustite se uz najlep¹e note najveæih muzièkih umetnika.
17/0500h16>00h47 (0x00) ?srp40. Bemus
17/0500h47>01h13 (0x00) ?srpProfesor klavira Jela Kr¹iæDonosimo vam muzièki portret umetnice Jele Kr¹iæ, koja je u svetu klasiène muzike kod nas ostavila neizbrisiv trag - bila je pijanista, profesor klavira, ali i predavaè na brojnim seminarima.srpDonosimo vam muzièki portret umetnice Jele Kr¹iæ, koja je u svetu klasiène muzike kod nas ostavila neizbrisiv trag - bila je pijanista, profesor klavira, ali i predavaè na brojnim seminarima.
17/0501h13>02h11 (0x00) ?srpGitar Art festival 2019Ovo je festival koji je prerastao u va¾an dogaðaj za gitariste, te okuplja izvoðaèe na ovom instrumentu u raznim ¾anrovima i razlièitih uzrasta. Festival je prvi put odr¾an 2000. godine.srpOvo je festival koji je prerastao u va¾an dogaðaj za gitariste, te okuplja izvoðaèe na ovom instrumentu u raznim ¾anrovima i razlièitih uzrasta. Festival je prvi put odr¾an 2000. godine.
17/0502h15>02h41 (0x00) ?srp®ivot sa muzikomSerija emisija "®ivot sa muzikom" Kulturno-obrazovnog programa RTS-a veæ nekoliko godina emituje se na programima RTS-a.srpSerija emisija "®ivot sa muzikom" Kulturno-obrazovnog programa RTS-a veæ nekoliko godina emituje se na programima RTS-a. Do sada je prikazana èitava plejada muzièara koji su obele¾ili drugu polovinu dvadesetog veka i koji su svetu pribli¾ili na¹u muziku, a meðu njima su Radmila Bakoèeviæ, Biserka Cvejiæ, Olivera Miljakoviæ, Du¹ko Gojkoviæ i mnogi drugi svetski poznati muzièari.
17/0502h41>03h25 (0x00) ?srpJurij Ba¹met i Moskovski.Proslavljeni ruski violista Jurij Ba¹met nastupio je u aprilu 2011. sa svojim kvartetom Moskovski solisti u Kolarèevoj zadu¾bini, u okviru ciklusa koncerata Velikani muzièke scene.srpProslavljeni ruski violista Jurij Ba¹met nastupio je u aprilu 2011. sa svojim kvartetom Moskovski solisti u Kolarèevoj zadu¾bini, u okviru ciklusa koncerata Velikani muzièke scene. Na programu su bila dela: Kamerna simfonija ©ostakovièa, Sonata arpeðone za violu i gudaèe ©uberta i Uspomena iz Firence Èajkovskog. Srpskoj publici dobro poznat i omiljen, Ba¹met je na svojoj violi Paolo Testori (Milano, 1758) svirao u najpresti¾nijim salama, kao ¹to su: Karnegi hol u Njujorku, Koncertgebau u Amsterdamu, Berlinska filharmonija, milanska Skala, Moskovski konzervatorijum i Petrogradska filharmonija. Njegovi nastupi sa Rihterom, Rostropovièem, Kremerom, Argerièevom, Gutmanovom, Muterovom, spadaju u sam vrh svetskog izvoða¹tva, a brojni savremeni kompozitori posvetili su mu svoja dela, dok je vi¹e od 50 koncerata za violu komponovano i posveæeno Ba¹metu. Poznat i kao najmlaði profesor u istoriji Moskovskog konzervatorijuma, na koji je primljen u 35. godini, Ba¹met je prvi ansambl Moskovski solisti osnovao 1986. godine. Nakon nekoliko godina nastupa, muzièari iz ovog ansambla su emigrirali iz Rusije, a Ba¹met je u Moskvi 1992. godine obnovio ansambl sa grupom mladih virtuoza sa kojima i sada nastupa.
17/0503h25>04h04 (0x00) ?srpKad je Beba Be stigla u.Verovala sam, a danas u to verujem jo¹ vi¹e, da æe ba¹ u na¹e vreme slobodna igra dospeti do visokog umetnièkog izraza. Moderni balet, daje velike moguænosti za izra¾avanje ¾ivota.srpVerovala sam, a danas u to verujem jo¹ vi¹e, da æe ba¹ u na¹e vreme slobodna igra dospeti do visokog umetnièkog izraza. Moderni balet, daje velike moguænosti za izra¾avanje ¾ivota. Ne samo kod nas nego u celom svetu, pozornica pored toga ¹to je sredi¹te snova, sve vi¹e postaje i tribina istine. Kada je pre 40-ak godina Smiljana Mandukiæ, koreograf i pedagog, izrekla ovu reèenicu, nai¹la je na neprihvatanje, ignorisanje, etiketiranje amaterizmom, nazivana je autsajderom i èime jo¹ ne, u svetu umetnièke igre. Trebalo je da proðe gotovo pola veka pa da se poka¾e da je ova ¾ena, koja se suprostavila oko¹taloj i nespremnoj fahovskoj igraèkoj sredini za otvaranje ka novim, kreativnim umetnièim izrazima, bila vizionar. Tada, za razliku od veæine, imala je hrabrosti da ostane dosledna svojoj tvrdnji i filozofiji estetike, koju je zagovarala do kraja ¾ivota. Zato, Kulturno-umetnièki program RTS-a ovu emisiju posveæuje ovoj izuzetnoj ¾eni èije ime nosi i nagrada za plesnu interpretaciju, koju je ustanovilo Udru¾enje baletskih umetnika Srbije.
17/0504h04>04h30 (0x00) ?srpSimfonijski orkestar RTSPrva veæa instrumentalna formacija koja je svirala na talasima Radio Beograda bila je grupa od 12 muzièara koja je, 1929. godine, ponela ime "Radio orkestar".srpPrva veæa instrumentalna formacija koja je svirala na talasima Radio Beograda bila je grupa od 12 muzièara koja je, 1929. godine, ponela ime "Radio orkestar". On je nastavio da postoji (i izvodi dela klasiène literature lak¹eg, zabavnog sadr¾aja) i nakon ¹to je, 1937. godine, osnovan "Veliki simfonijski orkestar".
17/0504h30>05h00 (0x00) ?srp130 decibelaEmisija o znaèaju klasiène muzike, konzumiranju ove vrste umetnosti u na¹im svakodnevnim ¾ivotima i o ljudima koji su ¾ivot posvetili stvaranju i sviranju klasiènih kompozicija.srpEmisija o znaèaju klasiène muzike, konzumiranju ove vrste umetnosti u na¹im svakodnevnim ¾ivotima i o ljudima koji su ¾ivot posvetili stvaranju i sviranju klasiènih kompozicija.
17/0505h00>06h00 (0x00) ?srpBeogradska filharmonijaU¾ivajte u nizu koncerata orkestra Beogradske filharmonije koji izvodi dela balkanskih i svetski poznatih kompozitora.srpU¾ivajte u nizu koncerata orkestra Beogradske filharmonije koji izvodi dela balkanskih i svetski poznatih kompozitora.
17/0506h00>06h16 (0x00) ?srpRTS KlasikaOpustite se uz najlep¹e note najveæih muzièkih umetnika.srpOpustite se uz najlep¹e note najveæih muzièkih umetnika.
17/0506h16>07h05 (0x00) ?srp20. Gitar art festivalJubilarni, 20. po redu Festival gitarske umetnosti "Gitar art" odr¾ava se do 17.srpJubilarni, 20. po redu Festival gitarske umetnosti "Gitar art" odr¾ava se do 17. marta u Beogradu pod sloganom - Applause! Festival je za dve decenije postojanja uspeo ne samo da odr¾i kontinuitet i da se pro¹iri u vi¹e pravaca veæ je ove godine saèinio i spektakularnu listu gostiju. Festival je otvorio koncert Visentea Amiga, najboljeg svetskog flamenko gitariste i autentiènog naslednika Paka de Lusije. Devet velikih koncerata odr¾ava se tokom ¹est festivalskih dana.
17/0507h05>07h32 (0x00) ?srpPovratna kartaU minhenskoj pivnici, uz perece i vino, sa jednim od na¹ih najboljih muzièara ikada. Ekipa "Povratne karte" u Minhenu je posetila Du¹ka Gojkoviæa, jednog od najznaèajnijih ¾ivih majstora d¾eza.srpU minhenskoj pivnici, uz perece i vino, sa jednim od na¹ih najboljih muzièara ikada. Ekipa "Povratne karte" u Minhenu je posetila Du¹ka Gojkoviæa, jednog od najznaèajnijih ¾ivih majstora d¾eza. Proslavljeni trubaè, kompozitor, aran¾er i dirigent, muzikom se bavi veæ sedamdeset godina. Univerzitetski anga¾man ga prati od stipendije na Berkliju do univerzitetske katedre u Roterdamu, poseduje tek nekoliko knjiga koje su o njemu napisane a izdate albume prestao je da broji odavno, jo¹ nakon 65. ploèe. Du¹ko Gojkoviæ nam je pokazao neke od minhenskih d¾ez?klubova koji su ga obele¾ili ? nakon èega smo, u jednoj od najpoznatijih tamo¹njih pivnica, pre¹li put od posleratnog Beograda kada je poèinjao, do Beograda danas, po¹to je sa Big bend orkestrom RTS-a snimio novi album. Uz arhivske snimke i liène fotografije, kroz neposredne ¾ivotne prièe saznaæete mnogo toga o Du¹ku Gojkoviæu ali i istoriji d¾eza. Da li se zbog sviranja ove muzike u Jugoslaviji 'pedesetih i¹lo u zatvor? Kako mu je Èet Bejker spasio ¾ivot? Zbog èega je odbio da svira u orkestrima Kaunt Bejzija i Vudi Hermana? Na koji naèin su ga obele¾ila prijateljstva sa Dizi Gilespijem i Majlsom Dejvisom? Kako ga je Sten Gets ohrabrio da u Americi snimi album sa na¹im etno ? motivima a kako su ga trubaèi Ekrema Sajdiæa "primili u pleme"? Saznaæete i za¹to Du¹ko Gojkoviæ sa ponosom istièe da pripada dijaspori, ¹ta mu znaèi Beograd danas - i kako teku radovi na njegovoj knjizi autorskih kompozicija, nastalih tokom pola veka, koje æe se naæi u centrima d¾eza od.
17/0507h32>08h15 (0x00) ?srpArt linkArt link je festival mladih talenata.srpArt link je festival mladih talenata.
17/0508h15>08h41 (0x00) ?srp®ivot sa muzikomSerija emisija "®ivot sa muzikom" Kulturno-obrazovnog programa RTS-a veæ nekoliko godina emituje se na programima RTS-a.srpSerija emisija "®ivot sa muzikom" Kulturno-obrazovnog programa RTS-a veæ nekoliko godina emituje se na programima RTS-a. Do sada je prikazana èitava plejada muzièara koji su obele¾ili drugu polovinu dvadesetog veka i koji su svetu pribli¾ili na¹u muziku, a meðu njima su Radmila Bakoèeviæ, Biserka Cvejiæ, Olivera Miljakoviæ, Du¹ko Gojkoviæ i mnogi drugi svetski poznati muzièari.
17/0508h41>09h25 (0x00) ?srpJurij Ba¹met i Moskovski.Proslavljeni ruski violista Jurij Ba¹met nastupio je u aprilu 2011. sa svojim kvartetom Moskovski solisti u Kolarèevoj zadu¾bini, u okviru ciklusa koncerata Velikani muzièke scene.srpProslavljeni ruski violista Jurij Ba¹met nastupio je u aprilu 2011. sa svojim kvartetom Moskovski solisti u Kolarèevoj zadu¾bini, u okviru ciklusa koncerata Velikani muzièke scene. Na programu su bila dela: Kamerna simfonija ©ostakovièa, Sonata arpeðone za violu i gudaèe ©uberta i Uspomena iz Firence Èajkovskog. Srpskoj publici dobro poznat i omiljen, Ba¹met je na svojoj violi Paolo Testori (Milano, 1758) svirao u najpresti¾nijim salama, kao ¹to su: Karnegi hol u Njujorku, Koncertgebau u Amsterdamu, Berlinska filharmonija, milanska Skala, Moskovski konzervatorijum i Petrogradska filharmonija. Njegovi nastupi sa Rihterom, Rostropovièem, Kremerom, Argerièevom, Gutmanovom, Muterovom, spadaju u sam vrh svetskog izvoða¹tva, a brojni savremeni kompozitori posvetili su mu svoja dela, dok je vi¹e od 50 koncerata za violu komponovano i posveæeno Ba¹metu. Poznat i kao najmlaði profesor u istoriji Moskovskog konzervatorijuma, na koji je primljen u 35. godini, Ba¹met je prvi ansambl Moskovski solisti osnovao 1986. godine. Nakon nekoliko godina nastupa, muzièari iz ovog ansambla su emigrirali iz Rusije, a Ba¹met je u Moskvi 1992. godine obnovio ansambl sa grupom mladih virtuoza sa kojima i sada nastupa.
17/0509h25>10h04 (0x00) ?srpKad je Beba Be stigla u.Verovala sam, a danas u to verujem jo¹ vi¹e, da æe ba¹ u na¹e vreme slobodna igra dospeti do visokog umetnièkog izraza. Moderni balet, daje velike moguænosti za izra¾avanje ¾ivota.srpVerovala sam, a danas u to verujem jo¹ vi¹e, da æe ba¹ u na¹e vreme slobodna igra dospeti do visokog umetnièkog izraza. Moderni balet, daje velike moguænosti za izra¾avanje ¾ivota. Ne samo kod nas nego u celom svetu, pozornica pored toga ¹to je sredi¹te snova, sve vi¹e postaje i tribina istine. Kada je pre 40-ak godina Smiljana Mandukiæ, koreograf i pedagog, izrekla ovu reèenicu, nai¹la je na neprihvatanje, ignorisanje, etiketiranje amaterizmom, nazivana je autsajderom i èime jo¹ ne, u svetu umetnièke igre. Trebalo je da proðe gotovo pola veka pa da se poka¾e da je ova ¾ena, koja se suprostavila oko¹taloj i nespremnoj fahovskoj igraèkoj sredini za otvaranje ka novim, kreativnim umetnièim izrazima, bila vizionar. Tada, za razliku od veæine, imala je hrabrosti da ostane dosledna svojoj tvrdnji i filozofiji estetike, koju je zagovarala do kraja ¾ivota. Zato, Kulturno-umetnièki program RTS-a ovu emisiju posveæuje ovoj izuzetnoj ¾eni èije ime nosi i nagrada za plesnu interpretaciju, koju je ustanovilo Udru¾enje baletskih umetnika Srbije.
17/0510h04>10h30 (0x00) ?srpSimfonijski orkestar RTSPrva veæa instrumentalna formacija koja je svirala na talasima Radio Beograda bila je grupa od 12 muzièara koja je, 1929. godine, ponela ime "Radio orkestar".srpPrva veæa instrumentalna formacija koja je svirala na talasima Radio Beograda bila je grupa od 12 muzièara koja je, 1929. godine, ponela ime "Radio orkestar". On je nastavio da postoji (i izvodi dela klasiène literature lak¹eg, zabavnog sadr¾aja) i nakon ¹to je, 1937. godine, osnovan "Veliki simfonijski orkestar".
17/0510h30>11h00 (0x00) ?srp130 decibelaEmisija o znaèaju klasiène muzike, konzumiranju ove vrste umetnosti u na¹im svakodnevnim ¾ivotima i o ljudima koji su ¾ivot posvetili stvaranju i sviranju klasiènih kompozicija.srpEmisija o znaèaju klasiène muzike, konzumiranju ove vrste umetnosti u na¹im svakodnevnim ¾ivotima i o ljudima koji su ¾ivot posvetili stvaranju i sviranju klasiènih kompozicija.
17/0511h00>12h00 (0x00) ?srpBeogradska filharmonijaU¾ivajte u nizu koncerata orkestra Beogradske filharmonije koji izvodi dela balkanskih i svetski poznatih kompozitora.srpU¾ivajte u nizu koncerata orkestra Beogradske filharmonije koji izvodi dela balkanskih i svetski poznatih kompozitora.
17/0512h00>12h16 (0x00) ?srpRTS KlasikaOpustite se uz najlep¹e note najveæih muzièkih umetnika.srpOpustite se uz najlep¹e note najveæih muzièkih umetnika.
17/0512h16>13h05 (0x00) ?srp20. Gitar art festivalJubilarni, 20. po redu Festival gitarske umetnosti "Gitar art" odr¾ava se do 17.srpJubilarni, 20. po redu Festival gitarske umetnosti "Gitar art" odr¾ava se do 17. marta u Beogradu pod sloganom - Applause! Festival je za dve decenije postojanja uspeo ne samo da odr¾i kontinuitet i da se pro¹iri u vi¹e pravaca veæ je ove godine saèinio i spektakularnu listu gostiju. Festival je otvorio koncert Visentea Amiga, najboljeg svetskog flamenko gitariste i autentiènog naslednika Paka de Lusije. Devet velikih koncerata odr¾ava se tokom ¹est festivalskih dana.
17/0513h05>13h32 (0x00) ?srpPovratna kartaU minhenskoj pivnici, uz perece i vino, sa jednim od na¹ih najboljih muzièara ikada. Ekipa "Povratne karte" u Minhenu je posetila Du¹ka Gojkoviæa, jednog od najznaèajnijih ¾ivih majstora d¾eza.srpU minhenskoj pivnici, uz perece i vino, sa jednim od na¹ih najboljih muzièara ikada. Ekipa "Povratne karte" u Minhenu je posetila Du¹ka Gojkoviæa, jednog od najznaèajnijih ¾ivih majstora d¾eza. Proslavljeni trubaè, kompozitor, aran¾er i dirigent, muzikom se bavi veæ sedamdeset godina. Univerzitetski anga¾man ga prati od stipendije na Berkliju do univerzitetske katedre u Roterdamu, poseduje tek nekoliko knjiga koje su o njemu napisane a izdate albume prestao je da broji odavno, jo¹ nakon 65. ploèe. Du¹ko Gojkoviæ nam je pokazao neke od minhenskih d¾ez?klubova koji su ga obele¾ili ? nakon èega smo, u jednoj od najpoznatijih tamo¹njih pivnica, pre¹li put od posleratnog Beograda kada je poèinjao, do Beograda danas, po¹to je sa Big bend orkestrom RTS-a snimio novi album. Uz arhivske snimke i liène fotografije, kroz neposredne ¾ivotne prièe saznaæete mnogo toga o Du¹ku Gojkoviæu ali i istoriji d¾eza. Da li se zbog sviranja ove muzike u Jugoslaviji 'pedesetih i¹lo u zatvor? Kako mu je Èet Bejker spasio ¾ivot? Zbog èega je odbio da svira u orkestrima Kaunt Bejzija i Vudi Hermana? Na koji naèin su ga obele¾ila prijateljstva sa Dizi Gilespijem i Majlsom Dejvisom? Kako ga je Sten Gets ohrabrio da u Americi snimi album sa na¹im etno ? motivima a kako su ga trubaèi Ekrema Sajdiæa "primili u pleme"? Saznaæete i za¹to Du¹ko Gojkoviæ sa ponosom istièe da pripada dijaspori, ¹ta mu znaèi Beograd danas - i kako teku radovi na njegovoj knjizi autorskih kompozicija, nastalih tokom pola veka, koje æe se naæi u centrima d¾eza od.
17/0513h32>14h15 (0x00) ?srpArt linkArt link je festival mladih talenata.srpArt link je festival mladih talenata.
17/0514h15>14h41 (0x00) ?srp®ivot sa muzikomSerija emisija "®ivot sa muzikom" Kulturno-obrazovnog programa RTS-a veæ nekoliko godina emituje se na programima RTS-a.srpSerija emisija "®ivot sa muzikom" Kulturno-obrazovnog programa RTS-a veæ nekoliko godina emituje se na programima RTS-a. Do sada je prikazana èitava plejada muzièara koji su obele¾ili drugu polovinu dvadesetog veka i koji su svetu pribli¾ili na¹u muziku, a meðu njima su Radmila Bakoèeviæ, Biserka Cvejiæ, Olivera Miljakoviæ, Du¹ko Gojkoviæ i mnogi drugi svetski poznati muzièari.
17/0514h41>15h25 (0x00) ?srpJurij Ba¹met i Moskovski.Proslavljeni ruski violista Jurij Ba¹met nastupio je u aprilu 2011. sa svojim kvartetom Moskovski solisti u Kolarèevoj zadu¾bini, u okviru ciklusa koncerata Velikani muzièke scene.srpProslavljeni ruski violista Jurij Ba¹met nastupio je u aprilu 2011. sa svojim kvartetom Moskovski solisti u Kolarèevoj zadu¾bini, u okviru ciklusa koncerata Velikani muzièke scene. Na programu su bila dela: Kamerna simfonija ©ostakovièa, Sonata arpeðone za violu i gudaèe ©uberta i Uspomena iz Firence Èajkovskog. Srpskoj publici dobro poznat i omiljen, Ba¹met je na svojoj violi Paolo Testori (Milano, 1758) svirao u najpresti¾nijim salama, kao ¹to su: Karnegi hol u Njujorku, Koncertgebau u Amsterdamu, Berlinska filharmonija, milanska Skala, Moskovski konzervatorijum i Petrogradska filharmonija. Njegovi nastupi sa Rihterom, Rostropovièem, Kremerom, Argerièevom, Gutmanovom, Muterovom, spadaju u sam vrh svetskog izvoða¹tva, a brojni savremeni kompozitori posvetili su mu svoja dela, dok je vi¹e od 50 koncerata za violu komponovano i posveæeno Ba¹metu. Poznat i kao najmlaði profesor u istoriji Moskovskog konzervatorijuma, na koji je primljen u 35. godini, Ba¹met je prvi ansambl Moskovski solisti osnovao 1986. godine. Nakon nekoliko godina nastupa, muzièari iz ovog ansambla su emigrirali iz Rusije, a Ba¹met je u Moskvi 1992. godine obnovio ansambl sa grupom mladih virtuoza sa kojima i sada nastupa.
17/0515h25>16h04 (0x00) ?srpKad je Beba Be stigla u.Verovala sam, a danas u to verujem jo¹ vi¹e, da æe ba¹ u na¹e vreme slobodna igra dospeti do visokog umetnièkog izraza. Moderni balet, daje velike moguænosti za izra¾avanje ¾ivota.srpVerovala sam, a danas u to verujem jo¹ vi¹e, da æe ba¹ u na¹e vreme slobodna igra dospeti do visokog umetnièkog izraza. Moderni balet, daje velike moguænosti za izra¾avanje ¾ivota. Ne samo kod nas nego u celom svetu, pozornica pored toga ¹to je sredi¹te snova, sve vi¹e postaje i tribina istine. Kada je pre 40-ak godina Smiljana Mandukiæ, koreograf i pedagog, izrekla ovu reèenicu, nai¹la je na neprihvatanje, ignorisanje, etiketiranje amaterizmom, nazivana je autsajderom i èime jo¹ ne, u svetu umetnièke igre. Trebalo je da proðe gotovo pola veka pa da se poka¾e da je ova ¾ena, koja se suprostavila oko¹taloj i nespremnoj fahovskoj igraèkoj sredini za otvaranje ka novim, kreativnim umetnièim izrazima, bila vizionar. Tada, za razliku od veæine, imala je hrabrosti da ostane dosledna svojoj tvrdnji i filozofiji estetike, koju je zagovarala do kraja ¾ivota. Zato, Kulturno-umetnièki program RTS-a ovu emisiju posveæuje ovoj izuzetnoj ¾eni èije ime nosi i nagrada za plesnu interpretaciju, koju je ustanovilo Udru¾enje baletskih umetnika Srbije.
17/0516h04>16h30 (0x00) ?srpSimfonijski orkestar RTSPrva veæa instrumentalna formacija koja je svirala na talasima Radio Beograda bila je grupa od 12 muzièara koja je, 1929. godine, ponela ime "Radio orkestar".srpPrva veæa instrumentalna formacija koja je svirala na talasima Radio Beograda bila je grupa od 12 muzièara koja je, 1929. godine, ponela ime "Radio orkestar". On je nastavio da postoji (i izvodi dela klasiène literature lak¹eg, zabavnog sadr¾aja) i nakon ¹to je, 1937. godine, osnovan "Veliki simfonijski orkestar".
17/0516h30>17h00 (0x00) ?srp130 decibelaEmisija o znaèaju klasiène muzike, konzumiranju ove vrste umetnosti u na¹im svakodnevnim ¾ivotima i o ljudima koji su ¾ivot posvetili stvaranju i sviranju klasiènih kompozicija.srpEmisija o znaèaju klasiène muzike, konzumiranju ove vrste umetnosti u na¹im svakodnevnim ¾ivotima i o ljudima koji su ¾ivot posvetili stvaranju i sviranju klasiènih kompozicija.
17/0517h00>18h00 (0x00) ?srpBeogradska filharmonijaU¾ivajte u nizu koncerata orkestra Beogradske filharmonije koji izvodi dela balkanskih i svetski poznatih kompozitora.srpU¾ivajte u nizu koncerata orkestra Beogradske filharmonije koji izvodi dela balkanskih i svetski poznatih kompozitora.
17/0518h00>18h16 (0x00) ?srpRTS KlasikaOpustite se uz najlep¹e note najveæih muzièkih umetnika.srpOpustite se uz najlep¹e note najveæih muzièkih umetnika.
17/0518h16>18h47 (0x00) ?srp40. Bemus
17/0518h47>19h13 (0x00) ?srpProfesor klavira Jela Kr¹iæDonosimo vam muzièki portret umetnice Jele Kr¹iæ, koja je u svetu klasiène muzike kod nas ostavila neizbrisiv trag - bila je pijanista, profesor klavira, ali i predavaè na brojnim seminarima.srpDonosimo vam muzièki portret umetnice Jele Kr¹iæ, koja je u svetu klasiène muzike kod nas ostavila neizbrisiv trag - bila je pijanista, profesor klavira, ali i predavaè na brojnim seminarima.
17/0519h13>20h11 (0x00) ?srpGitar Art festival 2019Ovo je festival koji je prerastao u va¾an dogaðaj za gitariste, te okuplja izvoðaèe na ovom instrumentu u raznim ¾anrovima i razlièitih uzrasta. Festival je prvi put odr¾an 2000. godine.srpOvo je festival koji je prerastao u va¾an dogaðaj za gitariste, te okuplja izvoðaèe na ovom instrumentu u raznim ¾anrovima i razlièitih uzrasta. Festival je prvi put odr¾an 2000. godine.
17/0520h11>21h11 (0x00) ?srpVolim klasikuU¾ivajte u emisiji u kojoj se promovi¹e klasièna muzika i mladi ljudi koji su se ostvarili u ovoj oblasti. Nastupaju poznati solisti, ansambli i orkestri.srpU¾ivajte u emisiji u kojoj se promovi¹e klasièna muzika i mladi ljudi koji su se ostvarili u ovoj oblasti. Nastupaju poznati solisti, ansambli i orkestri. Voditelji emisije su Silvana Grujiæ i Aleksandar Pekoviæ.
17/0521h11>21h58 (0x00) ?srp11. Beogradski ©open fest 2022"©open fest" je internacionalna, kulturno-obrazovna manifestacija, koju od 2012.srp"©open fest" je internacionalna, kulturno-obrazovna manifestacija, koju od 2012. godine organizuje umetnièko udru¾enje "Kreativa", sa Muzièkom ¹kolom "Stankoviæ" kao domaæinom i Ambasadom Poljske u Beogradu kao generalnim sponzorom. Ova muzièka smotra populari¹e klasiènu muziku, predstavljajuæi stvarala¹tvo jednog od najveæih kompozitora èoveèanstva, pesnika klavira Frederika ©opena.
17/0521h58>22h24 (0x00) ?srpProfesionalciSerijal Profesionalci posveæen je ljudima razlièitih profesija koji su ostvarili izuzetne rezultate u svom poslu i postavili standarde u svojoj profesiji.srpSerijal Profesionalci posveæen je ljudima razlièitih profesija koji su ostvarili izuzetne rezultate u svom poslu i postavili standarde u svojoj profesiji. Oni predstavljaju i inspiraciju svima koji ¾ele da se bave njihovom profesijom. Gosti emisije Profesionalci govore o svojim poèecima, karijeri, najveæim uspesima i neuspesima, profesionalnim principima kojih se pridr¾avaju, dogaðajima iz svoje karijere koje nikada neæe zaboraviti.
17/0522h24>22h58 (0x00) ?srpSimfonijski orkestar RTSPovodom 80-godi¹njice rada, SO RTS i dirigent Bojan Suðiæ su 2017. godine u Kolarèevoj zadu¾bini priredili veèe kompozicija Volfganga Amadeusa Mocarta.srpPovodom 80-godi¹njice rada, SO RTS i dirigent Bojan Suðiæ su 2017. godine u Kolarèevoj zadu¾bini priredili veèe kompozicija Volfganga Amadeusa Mocarta. Tada su izveli i poslednju Mocartovu simfoniju. Simfonijski orkestar RTS-a obele¾io je osam decenija postojanja i kontinuiranog rada i sa Horom RTS-a predstavlja stub muzièke delatnosti i proizvodnje programa radija i televizije u Srbiji. Istovremeno razvija bogatu koncertnu delatnost i svojim osmi¹ljenim i anga¾ovanim radom, nastupima u Beogradu, ¹irom Srbije i u inostranstvu, promovi¹e najvi¹e profesionalne standarde i umetnièke vrednosti, posebno negujuæi srpsku muzièku ba¹tinu.
17/0522h58>23h27 (0x00) ?srpPola sata za d¾ez i bluzNarednih pola sata rezervisani su za najveæe hitove d¾ez i bluz muzike. U¾ivajte u miksu koji smo pripremili za vas.srpNarednih pola sata rezervisani su za najveæe hitove d¾ez i bluz muzike. U¾ivajte u miksu koji smo pripremili za vas.
17/0523h27>00h00 (0x00) ?srpNi¹vilNi¹vil d¾ez festival je britanski èasopis Guardian ove godine proglasio jednim od deset najboljih evropskih d¾ez festivala.srpNi¹vil d¾ez festival je britanski èasopis Guardian ove godine proglasio jednim od deset najboljih evropskih d¾ez festivala. Koncept festivala je od poèetka bio zasnovan na kombinaciji tradicionalnih d¾ez formi sa etno tradicijama razlièitih delova sveta, a naroèito Balkana, èime je umnogome doprineo predstavljanju balkanske muzike kao novog svetskog trenda.
18/0500h00>00h16 (0x00) ?srpRTS KlasikaOpustite se uz najlep¹e note najveæih muzièkih umetnika.srpOpustite se uz najlep¹e note najveæih muzièkih umetnika.
18/0500h16>00h52 (0x00) ?srpEdin Karamazov i Gudaèki.Edin Karamazov je poèeo da svira gitaru rano i bio je samouk. To mu nije smetalo da veæ sa 17 godina osvoji èetiri prva mesta na gitaristièkim takmièenjima.srpEdin Karamazov je poèeo da svira gitaru rano i bio je samouk. To mu nije smetalo da veæ sa 17 godina osvoji èetiri prva mesta na gitaristièkim takmièenjima. Bio je progla¹avan najboljim ne¹panskim sviraèem flamenka. Voðen duhom lutalice, menjao je muzièke stilove i prebivali¹ta. Svirao je u Berlinskoj filharmoniji, na Beèkom konzervatorijumu, u pariskoj Olimpiji, ali i na Stradunu, u holovima podzemnih ¾eleznica, na gradskim trgovima ¹irom sveta. Pre desetak godina, akcenat u svom muzièkom stvarala¹tvu stavio je na lautu, a ovaj koncert odsvirao je sa kvartetom Krakovske filharmonije.
18/0500h52>01h07 (0x00) ?srpSvet je igraMjuzikl je jedan od ¾anrova muzièke scenske umetnosti. To je me¹avina muzike, pesme, plesa i drame. Mjuzikli su u stanju da isprièaju klasiènu prièu na potpuno nov naèin, potresniji i dublji.srpMjuzikl je jedan od ¾anrova muzièke scenske umetnosti. To je me¹avina muzike, pesme, plesa i drame. Mjuzikli su u stanju da isprièaju klasiènu prièu na potpuno nov naèin, potresniji i dublji.
18/0501h07>01h50 (0x00) ?srpKemal Gekiæ, klavirJedan od najuspe¹nijih pijanista sa ovih prostora, osvajao je brojne nagrade i opredelio se za naporan put soliste, ali njegova po¾rtvovanost i rad su se isplatili.srpIste godine, nakon èuvenog nastupa na Majami piano festivalu, Kemal Gekiæ dobija poziciju Artist in Resident na Meðunarodnom univerzitetu Floride u Majamiju, gde i danas ¾ivi. Njegova popularnost u Japanu od 2003. godine rezultirala je i pozicijom profesora na najpresti¾nijoj muzièkoj akademiji Musasino u Tokiju. Njegovo muziciranje svetski kritièari obasipaju epitetima - opèinjavajuæe, nestvarno, dirljivo, duhovno i zavodljivo, kako ka¾u, nezaboravno.
18/0501h50>02h33 (0x00) ?srpAndre RijuU serijalu "Dobro do¹li u moj svet" gledaoci æe imati priliku da upoznaju detalje iz ¾ivota poznatog muzièara i da osete atmosferu sa koncerata iz svih krajeva sveta.srpU serijalu "Dobro do¹li u moj svet" gledaoci æe imati priliku da upoznaju detalje iz ¾ivota poznatog muzièara i da osete atmosferu sa koncerata iz svih krajeva sveta.
mkd°ÝÔàÕ ÀØøãÁÕàØøÐ ÚÞøÐ ÓØ ÞßØèãÒÐ ßÞÔÕÜØâÕ Ø ßÐÔÞÒØâÕ ÝÐ °ÝÔàÕ Àøã Ø ÝÕÓÞÒØÞâ ÞàÚÕáâÐà Ø Üã ÝãÔØ ÝÐ ÓÛÕÔÐçÞâ ÕÔØÝáâÒÕÝÐ ÜÞÖÝÞáâ ÔÐ ÓÞ áÛÕÔØ áÒÕâáÚØ ßÞ×ÝÐâØÞâ Ø ßÞßãÛÐàÕÝ ÒØÞÛØÝØáâ ÝØ× æÕÛØÞâ áÒÕâ.mkdÁÕàØøÐ ÚÞøÐ ÓØ ÞßØèãÒÐ ßÞÔÕÜØâÕ Ø ßÐÔÞÒØâÕ ÝÐ °ÝÔàÕ Àøã Ø ÝÕÓÞÒØÞâ ÞàÚÕáâÐà Ø Üã ÝãÔØ ÝÐ ÓÛÕÔÐçÞâ ÕÔØÝáâÒÕÝÐ ÜÞÖÝÞáâ ÔÐ ÓÞ áÛÕÔØ áÒÕâáÚØ ßÞ×ÝÐâØÞâ Ø ßÞßãÛÐàÕÝ ÒØÞÛØÝØáâ ÝØ× æÕÛØÞâ áÒÕâ.
18/0502h11>03h11 (0x00) ?srpVolim klasikuU¾ivajte u emisiji u kojoj se promovi¹e klasièna muzika i mladi ljudi koji su se ostvarili u ovoj oblasti. Nastupaju poznati solisti, ansambli i orkestri.srpU¾ivajte u emisiji u kojoj se promovi¹e klasièna muzika i mladi ljudi koji su se ostvarili u ovoj oblasti. Nastupaju poznati solisti, ansambli i orkestri. Voditelji emisije su Silvana Grujiæ i Aleksandar Pekoviæ.
18/0503h11>03h58 (0x00) ?srp11. Beogradski ©open fest 2022"©open fest" je internacionalna, kulturno-obrazovna manifestacija, koju od 2012.srp"©open fest" je internacionalna, kulturno-obrazovna manifestacija, koju od 2012. godine organizuje umetnièko udru¾enje "Kreativa", sa Muzièkom ¹kolom "Stankoviæ" kao domaæinom i Ambasadom Poljske u Beogradu kao generalnim sponzorom. Ova muzièka smotra populari¹e klasiènu muziku, predstavljajuæi stvarala¹tvo jednog od najveæih kompozitora èoveèanstva, pesnika klavira Frederika ©opena.
18/0503h58>04h24 (0x00) ?srpProfesionalciSerijal Profesionalci posveæen je ljudima razlièitih profesija koji su ostvarili izuzetne rezultate u svom poslu i postavili standarde u svojoj profesiji.srpSerijal Profesionalci posveæen je ljudima razlièitih profesija koji su ostvarili izuzetne rezultate u svom poslu i postavili standarde u svojoj profesiji. Oni predstavljaju i inspiraciju svima koji ¾ele da se bave njihovom profesijom. Gosti emisije Profesionalci govore o svojim poèecima, karijeri, najveæim uspesima i neuspesima, profesionalnim principima kojih se pridr¾avaju, dogaðajima iz svoje karijere koje nikada neæe zaboraviti.
18/0504h24>04h58 (0x00) ?srpSimfonijski orkestar RTSPovodom 80-godi¹njice rada, SO RTS i dirigent Bojan Suðiæ su 2017. godine u Kolarèevoj zadu¾bini priredili veèe kompozicija Volfganga Amadeusa Mocarta.srpPovodom 80-godi¹njice rada, SO RTS i dirigent Bojan Suðiæ su 2017. godine u Kolarèevoj zadu¾bini priredili veèe kompozicija Volfganga Amadeusa Mocarta. Tada su izveli i poslednju Mocartovu simfoniju. Simfonijski orkestar RTS-a obele¾io je osam decenija postojanja i kontinuiranog rada i sa Horom RTS-a predstavlja stub muzièke delatnosti i proizvodnje programa radija i televizije u Srbiji. Istovremeno razvija bogatu koncertnu delatnost i svojim osmi¹ljenim i anga¾ovanim radom, nastupima u Beogradu, ¹irom Srbije i u inostranstvu, promovi¹e najvi¹e profesionalne standarde i umetnièke vrednosti, posebno negujuæi srpsku muzièku ba¹tinu.
18/0504h58>05h27 (0x00) ?srpPola sata za d¾ez i bluzNarednih pola sata rezervisani su za najveæe hitove d¾ez i bluz muzike. U¾ivajte u miksu koji smo pripremili za vas.srpNarednih pola sata rezervisani su za najveæe hitove d¾ez i bluz muzike. U¾ivajte u miksu koji smo pripremili za vas.
18/0505h27>06h00 (0x00) ?srpNi¹vilNi¹vil d¾ez festival je britanski èasopis Guardian ove godine proglasio jednim od deset najboljih evropskih d¾ez festivala.srpNi¹vil d¾ez festival je britanski èasopis Guardian ove godine proglasio jednim od deset najboljih evropskih d¾ez festivala. Koncept festivala je od poèetka bio zasnovan na kombinaciji tradicionalnih d¾ez formi sa etno tradicijama razlièitih delova sveta, a naroèito Balkana, èime je umnogome doprineo predstavljanju balkanske muzike kao novog svetskog trenda.
18/0506h00>06h16 (0x00) ?srpRTS KlasikaOpustite se uz najlep¹e note najveæih muzièkih umetnika.srpOpustite se uz najlep¹e note najveæih muzièkih umetnika.
18/0506h16>06h47 (0x00) ?srp40. Bemus
18/0506h47>07h13 (0x00) ?srpProfesor klavira Jela Kr¹iæDonosimo vam muzièki portret umetnice Jele Kr¹iæ, koja je u svetu klasiène muzike kod nas ostavila neizbrisiv trag - bila je pijanista, profesor klavira, ali i predavaè na brojnim seminarima.srpDonosimo vam muzièki portret umetnice Jele Kr¹iæ, koja je u svetu klasiène muzike kod nas ostavila neizbrisiv trag - bila je pijanista, profesor klavira, ali i predavaè na brojnim seminarima.
18/0507h13>08h11 (0x00) ?srpGitar Art festival 2019Ovo je festival koji je prerastao u va¾an dogaðaj za gitariste, te okuplja izvoðaèe na ovom instrumentu u raznim ¾anrovima i razlièitih uzrasta. Festival je prvi put odr¾an 2000. godine.srpOvo je festival koji je prerastao u va¾an dogaðaj za gitariste, te okuplja izvoðaèe na ovom instrumentu u raznim ¾anrovima i razlièitih uzrasta. Festival je prvi put odr¾an 2000. godine.
18/0508h11>09h11 (0x00) ?srpVolim klasikuU¾ivajte u emisiji u kojoj se promovi¹e klasièna muzika i mladi ljudi koji su se ostvarili u ovoj oblasti. Nastupaju poznati solisti, ansambli i orkestri.srpU¾ivajte u emisiji u kojoj se promovi¹e klasièna muzika i mladi ljudi koji su se ostvarili u ovoj oblasti. Nastupaju poznati solisti, ansambli i orkestri. Voditelji emisije su Silvana Grujiæ i Aleksandar Pekoviæ.
18/0509h11>09h58 (0x00) ?srp©open Fest"©open fest" je internacionalna, kulturno-obrazovna manifestacija, koju od 2012.srp"©open fest" je internacionalna, kulturno-obrazovna manifestacija, koju od 2012. godine organizuje umetnièko udru¾enje "Kreativa", sa Muzièkom ¹kolom "Stankoviæ" kao domaæinom i Ambasadom Poljske u Beogradu kao generalnim sponzorom. Ova muzièka smotra populari¹e klasiènu muziku, predstavljajuæi stvarala¹tvo jednog od najveæih kompozitora èoveèanstva, pesnika klavira Frederika ©opena.
18/0509h58>10h24 (0x00) ?srpProfesionalciSerijal Profesionalci posveæen je ljudima razlièitih profesija koji su ostvarili izuzetne rezultate u svom poslu i postavili standarde u svojoj profesiji.srpSerijal Profesionalci posveæen je ljudima razlièitih profesija koji su ostvarili izuzetne rezultate u svom poslu i postavili standarde u svojoj profesiji. Oni predstavljaju i inspiraciju svima koji ¾ele da se bave njihovom profesijom. Gosti emisije Profesionalci govore o svojim poèecima, karijeri, najveæim uspesima i neuspesima, profesionalnim principima kojih se pridr¾avaju, dogaðajima iz svoje karijere koje nikada neæe zaboraviti.
18/0510h24>10h58 (0x00) ?srpSimfonijski orkestar RTSPovodom 80-godi¹njice rada, SO RTS i dirigent Bojan Suðiæ su 2017. godine u Kolarèevoj zadu¾bini priredili veèe kompozicija Volfganga Amadeusa Mocarta.srpPovodom 80-godi¹njice rada, SO RTS i dirigent Bojan Suðiæ su 2017. godine u Kolarèevoj zadu¾bini priredili veèe kompozicija Volfganga Amadeusa Mocarta. Tada su izveli i poslednju Mocartovu simfoniju. Simfonijski orkestar RTS-a obele¾io je osam decenija postojanja i kontinuiranog rada i sa Horom RTS-a predstavlja stub muzièke delatnosti i proizvodnje programa radija i televizije u Srbiji. Istovremeno razvija bogatu koncertnu delatnost i svojim osmi¹ljenim i anga¾ovanim radom, nastupima u Beogradu, ¹irom Srbije i u inostranstvu, promovi¹e najvi¹e profesionalne standarde i umetnièke vrednosti, posebno negujuæi srpsku muzièku ba¹tinu.
18/0510h58>11h27 (0x00) ?srpPola sata za d¾ez i bluzNarednih pola sata rezervisani su za najveæe hitove d¾ez i bluz muzike. U¾ivajte u miksu koji smo pripremili za vas.srpNarednih pola sata rezervisani su za najveæe hitove d¾ez i bluz muzike. U¾ivajte u miksu koji smo pripremili za vas.
18/0511h27>12h00 (0x00) ?srpNi¹vilNi¹vil d¾ez festival je britanski èasopis Guardian ove godine proglasio jednim od deset najboljih evropskih d¾ez festivala.srpNi¹vil d¾ez festival je britanski èasopis Guardian ove godine proglasio jednim od deset najboljih evropskih d¾ez festivala. Koncept festivala je od poèetka bio zasnovan na kombinaciji tradicionalnih d¾ez formi sa etno tradicijama razlièitih delova sveta, a naroèito Balkana, èime je umnogome doprineo predstavljanju balkanske muzike kao novog svetskog trenda.
18/0512h00>12h16 (0x00) ?srpRTS KlasikaOpustite se uz najlep¹e note najveæih muzièkih umetnika.srpOpustite se uz najlep¹e note najveæih muzièkih umetnika.
18/0512h16>12h47 (0x00) ?srp40. Bemus
18/0512h47>13h13 (0x00) ?srpProfesor klavira Jela Kr¹iæDonosimo vam muzièki portret umetnice Jele Kr¹iæ, koja je u svetu klasiène muzike kod nas ostavila neizbrisiv trag - bila je pijanista, profesor klavira, ali i predavaè na brojnim seminarima.srpDonosimo vam muzièki portret umetnice Jele Kr¹iæ, koja je u svetu klasiène muzike kod nas ostavila neizbrisiv trag - bila je pijanista, profesor klavira, ali i predavaè na brojnim seminarima.
18/0513h13>14h11 (0x00) ?srpGitar Art festival 2019Ovo je festival koji je prerastao u va¾an dogaðaj za gitariste, te okuplja izvoðaèe na ovom instrumentu u raznim ¾anrovima i razlièitih uzrasta. Festival je prvi put odr¾an 2000. godine.srpOvo je festival koji je prerastao u va¾an dogaðaj za gitariste, te okuplja izvoðaèe na ovom instrumentu u raznim ¾anrovima i razlièitih uzrasta. Festival je prvi put odr¾an 2000. godine.
18/0514h11>15h11 (0x00) ?srpVolim klasikuU¾ivajte u emisiji u kojoj se promovi¹e klasièna muzika i mladi ljudi koji su se ostvarili u ovoj oblasti. Nastupaju poznati solisti, ansambli i orkestri.srpU¾ivajte u emisiji u kojoj se promovi¹e klasièna muzika i mladi ljudi koji su se ostvarili u ovoj oblasti. Nastupaju poznati solisti, ansambli i orkestri. Voditelji emisije su Silvana Grujiæ i Aleksandar Pekoviæ.
18/0515h11>15h58 (0x00) ?srp11. Beogradski ©open fest 2022"©open fest" je internacionalna, kulturno-obrazovna manifestacija, koju od 2012.srp"©open fest" je internacionalna, kulturno-obrazovna manifestacija, koju od 2012. godine organizuje umetnièko udru¾enje "Kreativa", sa Muzièkom ¹kolom "Stankoviæ" kao domaæinom i Ambasadom Poljske u Beogradu kao generalnim sponzorom. Ova muzièka smotra populari¹e klasiènu muziku, predstavljajuæi stvarala¹tvo jednog od najveæih kompozitora èoveèanstva, pesnika klavira Frederika ©opena.
18/0515h58>16h24 (0x00) ?srpProfesionalciSerijal Profesionalci posveæen je ljudima razlièitih profesija koji su ostvarili izuzetne rezultate u svom poslu i postavili standarde u svojoj profesiji.srpSerijal Profesionalci posveæen je ljudima razlièitih profesija koji su ostvarili izuzetne rezultate u svom poslu i postavili standarde u svojoj profesiji. Oni predstavljaju i inspiraciju svima koji ¾ele da se bave njihovom profesijom. Gosti emisije Profesionalci govore o svojim poèecima, karijeri, najveæim uspesima i neuspesima, profesionalnim principima kojih se pridr¾avaju, dogaðajima iz svoje karijere koje nikada neæe zaboraviti.
18/0516h24>16h58 (0x00) ?srpSimfonijski orkestar RTSPovodom 80-godi¹njice rada, SO RTS i dirigent Bojan Suðiæ su 2017. godine u Kolarèevoj zadu¾bini priredili veèe kompozicija Volfganga Amadeusa Mocarta.srpPovodom 80-godi¹njice rada, SO RTS i dirigent Bojan Suðiæ su 2017. godine u Kolarèevoj zadu¾bini priredili veèe kompozicija Volfganga Amadeusa Mocarta. Tada su izveli i poslednju Mocartovu simfoniju. Simfonijski orkestar RTS-a obele¾io je osam decenija postojanja i kontinuiranog rada i sa Horom RTS-a predstavlja stub muzièke delatnosti i proizvodnje programa radija i televizije u Srbiji. Istovremeno razvija bogatu koncertnu delatnost i svojim osmi¹ljenim i anga¾ovanim radom, nastupima u Beogradu, ¹irom Srbije i u inostranstvu, promovi¹e najvi¹e profesionalne standarde i umetnièke vrednosti, posebno negujuæi srpsku muzièku ba¹tinu.
18/0516h58>17h27 (0x00) ?srpPola sata za d¾ez i bluzNarednih pola sata rezervisani su za najveæe hitove d¾ez i bluz muzike. U¾ivajte u miksu koji smo pripremili za vas.srpNarednih pola sata rezervisani su za najveæe hitove d¾ez i bluz muzike. U¾ivajte u miksu koji smo pripremili za vas.
18/0517h27>18h00 (0x00) ?srpNi¹vilNi¹vil d¾ez festival je britanski èasopis Guardian ove godine proglasio jednim od deset najboljih evropskih d¾ez festivala.srpNi¹vil d¾ez festival je britanski èasopis Guardian ove godine proglasio jednim od deset najboljih evropskih d¾ez festivala. Koncept festivala je od poèetka bio zasnovan na kombinaciji tradicionalnih d¾ez formi sa etno tradicijama razlièitih delova sveta, a naroèito Balkana, èime je umnogome doprineo predstavljanju balkanske muzike kao novog svetskog trenda.
18/0518h00>18h16 (0x00) ?srpRTS KlasikaOpustite se uz najlep¹e note najveæih muzièkih umetnika.srpOpustite se uz najlep¹e note najveæih muzièkih umetnika.
18/0518h16>18h52 (0x00) ?srpEdin Karamazov i Gudaèki.Edin Karamazov je poèeo da svira gitaru rano i bio je samouk. To mu nije smetalo da veæ sa 17 godina osvoji èetiri prva mesta na gitaristièkim takmièenjima.srpEdin Karamazov je poèeo da svira gitaru rano i bio je samouk. To mu nije smetalo da veæ sa 17 godina osvoji èetiri prva mesta na gitaristièkim takmièenjima. Bio je progla¹avan najboljim ne¹panskim sviraèem flamenka. Voðen duhom lutalice, menjao je muzièke stilove i prebivali¹ta. Svirao je u Berlinskoj filharmoniji, na Beèkom konzervatorijumu, u pariskoj Olimpiji, ali i na Stradunu, u holovima podzemnih ¾eleznica, na gradskim trgovima ¹irom sveta. Pre desetak godina, akcenat u svom muzièkom stvarala¹tvu stavio je na lautu, a ovaj koncert odsvirao je sa kvartetom Krakovske filharmonije.
18/0518h52>19h07 (0x00) ?srpSvet je igraMjuzikl je jedan od ¾anrova muzièke scenske umetnosti. To je me¹avina muzike, pesme, plesa i drame. Mjuzikli su u stanju da isprièaju klasiènu prièu na potpuno nov naèin, potresniji i dublji.srpMjuzikl je jedan od ¾anrova muzièke scenske umetnosti. To je me¹avina muzike, pesme, plesa i drame. Mjuzikli su u stanju da isprièaju klasiènu prièu na potpuno nov naèin, potresniji i dublji.
18/0519h07>19h50 (0x00) ?srpKemal Gekiæ, klavirJedan od najuspe¹nijih pijanista sa ovih prostora, osvajao je brojne nagrade i opredelio se za naporan put soliste, ali njegova po¾rtvovanost i rad su se isplatili.srpIste godine, nakon èuvenog nastupa na Majami piano festivalu, Kemal Gekiæ dobija poziciju Artist in Resident na Meðunarodnom univerzitetu Floride u Majamiju, gde i danas ¾ivi. Njegova popularnost u Japanu od 2003. godine rezultirala je i pozicijom profesora na najpresti¾nijoj muzièkoj akademiji Musasino u Tokiju. Njegovo muziciranje svetski kritièari obasipaju epitetima - opèinjavajuæe, nestvarno, dirljivo, duhovno i zavodljivo, kako ka¾u, nezaboravno.
18/0519h50>20h33 (0x00) ?srpAndre RijuU serijalu "Dobro do¹li u moj svet" gledaoci æe imati priliku da upoznaju detalje iz ¾ivota poznatog muzièara i da osete atmosferu sa koncerata iz svih krajeva sveta.srpU serijalu "Dobro do¹li u moj svet" gledaoci æe imati priliku da upoznaju detalje iz ¾ivota poznatog muzièara i da osete atmosferu sa koncerata iz svih krajeva sveta.
mkd°ÝÔàÕ ÀØøãÁÕàØøÐ ÚÞøÐ ÓØ ÞßØèãÒÐ ßÞÔÕÜØâÕ Ø ßÐÔÞÒØâÕ ÝÐ °ÝÔàÕ Àøã Ø ÝÕÓÞÒØÞâ ÞàÚÕáâÐà Ø Üã ÝãÔØ ÝÐ ÓÛÕÔÐçÞâ ÕÔØÝáâÒÕÝÐ ÜÞÖÝÞáâ ÔÐ ÓÞ áÛÕÔØ áÒÕâáÚØ ßÞ×ÝÐâØÞâ Ø ßÞßãÛÐàÕÝ ÒØÞÛØÝØáâ ÝØ× æÕÛØÞâ áÒÕâ.mkdÁÕàØøÐ ÚÞøÐ ÓØ ÞßØèãÒÐ ßÞÔÕÜØâÕ Ø ßÐÔÞÒØâÕ ÝÐ °ÝÔàÕ Àøã Ø ÝÕÓÞÒØÞâ ÞàÚÕáâÐà Ø Üã ÝãÔØ ÝÐ ÓÛÕÔÐçÞâ ÕÔØÝáâÒÕÝÐ ÜÞÖÝÞáâ ÔÐ ÓÞ áÛÕÔØ áÒÕâáÚØ ßÞ×ÝÐâØÞâ Ø ßÞßãÛÐàÕÝ ÒØÞÛØÝØáâ ÝØ× æÕÛØÞâ áÒÕâ.
18/0520h33>23h00 (0x00) ?srpNovogodi¹nji koncert Beèke.Maestro Tileman blisko saraðuje sa orkestrom Beèke filharmonije od 2000. godine i ovo æe biti njegov drugi nastup, posle 2019.srpMaestro Tileman blisko saraðuje sa orkestrom Beèke filharmonije od 2000. godine i ovo æe biti njegov drugi nastup, posle 2019. godine, kada je prvi put dirigovao na presti¾nom internacionalnom muzièkom dogaðaju kakav je Novogodi¹nji koncert Beèke filharmonije. Na programu ovogodi¹njeg koncerta su dela muzièke dinastije ©traus, kao i kompozicije Helmesbergera, Cirera, Bruknera i Lumbijea.
18/0523h00>23h27 (0x00) ?srpTrezor: Umetnost i nauka zvukaSmiljka Isakoviæ, koju inostrana i na¹a struèna kritika naziva prvom damom èembala, magistrirala je dva instrumenta: klavir na FMU u Beogradu i Konzervatorijumu "Èajkovski" u Moskvi, a èembalo na.srpSmiljka Isakoviæ, koju inostrana i na¹a struèna kritika naziva prvom damom èembala, magistrirala je dva instrumenta: klavir na FMU u Beogradu i Konzervatorijumu "Èajkovski" u Moskvi, a èembalo na Kraljevskom Konzervatorijumu u Madridu. Nastupala je ¹irom Evrope, u SAD, Ju¾noj Americi, na Islandu i Kubi, uvek sa odliènim kritikama. U nekada¹njoj Jugoslaviji je svirala na svim velikim festivalima, a sada i ¹irom Srbije, noseæi svoje èembalo. Doktorirala je na primeni menad¾menta u muzièko-scenskim umetnostima. Nosilac je presti¾ne meðunarodne Masarikove nagrade za umetnost, priznanje "Meðunarodni muzièar 2003." dobila je u Kembrid¾u, a 2015. i 2016. godine nagrade grada Beograda i Udru¾enja muzièkih umetnika Srbije za najbolje osmi¹ljene tematske koncerte.
18/0523h27>23h39 (0x00) ?srpSimfonijski orkestar RTSPrva veæa instrumentalna formacija koja je svirala na talasima Radio Beograda bila je grupa od 12 muzièara koja je, 1929. godine, ponela ime "Radio orkestar".srpPrva veæa instrumentalna formacija koja je svirala na talasima Radio Beograda bila je grupa od 12 muzièara koja je, 1929. godine, ponela ime "Radio orkestar". On je nastavio da postoji (i izvodi dela klasiène literature lak¹eg, zabavnog sadr¾aja) i nakon ¹to je, 1937. godine, osnovan "Veliki simfonijski orkestar".
18/0523h39>23h47 (0x00) ?srpIza naslovaU okviru serije "Iza naslova" gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne "ozbiljnosti" klasiène muzike. Emisija je posveæena kompozitoru Tomazu Albinoniju.srpU okviru serije "Iza naslova" gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne "ozbiljnosti" klasiène muzike. Emisija je posveæena kompozitoru Tomazu Albinoniju. Kroz prièu o njegovom ¾ivotu i ostvarenjima provlaèe se odlomci iz Albinonijevog "Adaða".
18/0523h47>00h00 (0x00) ?srpBGO Du¹an SkovranBeogradski gudaèki orkestar Du¹an Skovran je na¹ gudaèki orkestar koji ima najvi¹e meðunarodnih nastupa i turneja.srpBeogradski gudaèki orkestar Du¹an Skovran je na¹ gudaèki orkestar koji ima najvi¹e meðunarodnih nastupa i turneja. Visok kvalitet izvoðenja, virtuoznost i lièna posveæenost svakog muzièara zajednièkom zvuku, èine vrednosti ovog ansambla. Orkestar je nastupao ¹irom sveta, a repertoarski pokriva period od ranog baroka do savremene muzike, uz znaèajan udeo domaæih autora i vi¹e od 70 kompozicija posveæenih upravo ovom orkestru. Meðu umetnicima sa kojima je ansambl saraðivao jesu: ©lomo Minc, Najd¾el Kenedi, Irena Grafenauer, Sreten Krstiæ, Ksenija Jankoviæ, Lovro Pogoreliæ.
19/0500h00>00h16 (0x00) ?srpRTS KlasikaOpustite se uz najlep¹e note najveæih muzièkih umetnika.srpOpustite se uz najlep¹e note najveæih muzièkih umetnika.
19/0500h16>01h02 (0x00) ?srp46. BemusNa¹ najstariji i najrenomiraniji festival umetnièke muzike, Beogradske muzièke sveèanosti, odr¾an je 46. put.srpNa¹ najstariji i najrenomiraniji festival umetnièke muzike, Beogradske muzièke sveèanosti, odr¾an je 46. put. U¾ivajte uz ovogodi¹nji energièan i kvalitetan repertoar festivala.
19/0501h02>01h52 (0x00) ?srpAutoportretO Radmili Bakoèeviæ, primadoni, sopranu, uvek se misli s pijetetom, po¹tuju se njen rad, uspesi, privatni ¾ivot.srpO Radmili Bakoèeviæ, primadoni, sopranu, uvek se misli s pijetetom, po¹tuju se njen rad, uspesi, privatni ¾ivot. U Autoportretu, Radmila Bakoèeviæ sa mnogo emocija govori o Guèi odakle je potekla, svojim roditeljima, suprugu, porodici. Skoro lakonski govori o nastupima u njujor¹kom Metropolitenu, milanskoj Skali, o svetskim metropolama gde je najèe¹æe pevala premijere. repriza, 1. decembar u 05:30 i 13:30.
19/0501h52>02h30 (0x00) ?srpOmladinski orkestar EUNastupom koji su odr¾ali 2013 godine u Kolarèevoj zadu¾bini, najbolji mladi muzièari iz cele Evrope predstavili su se beogradskoj publici.srpNastupom koji su odr¾ali 2013 godine u Kolarèevoj zadu¾bini, najbolji mladi muzièari iz cele Evrope predstavili su se beogradskoj publici. U prvom delu koncerta svirali su dela Verdija, Bizea i Griga, dok su u drugom delu veèeri izveli Vagnerovu Simfoniju u Ce duru.
19/0502h33>05h00 (0x00) ?srpNovogodi¹nji koncert Beèke.Maestro Tileman blisko saraðuje sa orkestrom Beèke filharmonije od 2000. godine i ovo æe biti njegov drugi nastup, posle 2019.srpMaestro Tileman blisko saraðuje sa orkestrom Beèke filharmonije od 2000. godine i ovo æe biti njegov drugi nastup, posle 2019. godine, kada je prvi put dirigovao na presti¾nom internacionalnom muzièkom dogaðaju kakav je Novogodi¹nji koncert Beèke filharmonije. Na programu ovogodi¹njeg koncerta su dela muzièke dinastije ©traus, kao i kompozicije Helmesbergera, Cirera, Bruknera i Lumbijea.
19/0505h00>05h27 (0x00) ?srpTrezor: Umetnost i nauka zvukaSmiljka Isakoviæ, koju inostrana i na¹a struèna kritika naziva prvom damom èembala, magistrirala je dva instrumenta: klavir na FMU u Beogradu i Konzervatorijumu "Èajkovski" u Moskvi, a èembalo na.srpSmiljka Isakoviæ, koju inostrana i na¹a struèna kritika naziva prvom damom èembala, magistrirala je dva instrumenta: klavir na FMU u Beogradu i Konzervatorijumu "Èajkovski" u Moskvi, a èembalo na Kraljevskom Konzervatorijumu u Madridu. Nastupala je ¹irom Evrope, u SAD, Ju¾noj Americi, na Islandu i Kubi, uvek sa odliènim kritikama. U nekada¹njoj Jugoslaviji je svirala na svim velikim festivalima, a sada i ¹irom Srbije, noseæi svoje èembalo. Doktorirala je na primeni menad¾menta u muzièko-scenskim umetnostima. Nosilac je presti¾ne meðunarodne Masarikove nagrade za umetnost, priznanje "Meðunarodni muzièar 2003." dobila je u Kembrid¾u, a 2015. i 2016. godine nagrade grada Beograda i Udru¾enja muzièkih umetnika Srbije za najbolje osmi¹ljene tematske koncerte.
19/0505h27>05h39 (0x00) ?srpSimfonijski orkestar RTSPrva veæa instrumentalna formacija koja je svirala na talasima Radio Beograda bila je grupa od 12 muzièara koja je, 1929. godine, ponela ime "Radio orkestar".srpPrva veæa instrumentalna formacija koja je svirala na talasima Radio Beograda bila je grupa od 12 muzièara koja je, 1929. godine, ponela ime "Radio orkestar". On je nastavio da postoji (i izvodi dela klasiène literature lak¹eg, zabavnog sadr¾aja) i nakon ¹to je, 1937. godine, osnovan "Veliki simfonijski orkestar".
19/0505h39>05h47 (0x00) ?srpIza naslovaU okviru serije "Iza naslova" gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne "ozbiljnosti" klasiène muzike. Emisija je posveæena kompozitoru Tomazu Albinoniju.srpU okviru serije "Iza naslova" gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne "ozbiljnosti" klasiène muzike. Emisija je posveæena kompozitoru Tomazu Albinoniju. Kroz prièu o njegovom ¾ivotu i ostvarenjima provlaèe se odlomci iz Albinonijevog "Adaða".
19/0505h47>06h00 (0x00) ?srpBGO Du¹an SkovranBeogradski gudaèki orkestar Du¹an Skovran je na¹ gudaèki orkestar koji ima najvi¹e meðunarodnih nastupa i turneja.srpBeogradski gudaèki orkestar Du¹an Skovran je na¹ gudaèki orkestar koji ima najvi¹e meðunarodnih nastupa i turneja. Visok kvalitet izvoðenja, virtuoznost i lièna posveæenost svakog muzièara zajednièkom zvuku, èine vrednosti ovog ansambla. Orkestar je nastupao ¹irom sveta, a repertoarski pokriva period od ranog baroka do savremene muzike, uz znaèajan udeo domaæih autora i vi¹e od 70 kompozicija posveæenih upravo ovom orkestru. Meðu umetnicima sa kojima je ansambl saraðivao jesu: ©lomo Minc, Najd¾el Kenedi, Irena Grafenauer, Sreten Krstiæ, Ksenija Jankoviæ, Lovro Pogoreliæ.
19/0506h00>06h16 (0x00) ?srpRTS KlasikaOpustite se uz najlep¹e note najveæih muzièkih umetnika.srpOpustite se uz najlep¹e note najveæih muzièkih umetnika.
19/0506h16>06h52 (0x00) ?srpEdin Karamazov i Gudaèki.Edin Karamazov je poèeo da svira gitaru rano i bio je samouk. To mu nije smetalo da veæ sa 17 godina osvoji èetiri prva mesta na gitaristièkim takmièenjima.srpEdin Karamazov je poèeo da svira gitaru rano i bio je samouk. To mu nije smetalo da veæ sa 17 godina osvoji èetiri prva mesta na gitaristièkim takmièenjima. Bio je progla¹avan najboljim ne¹panskim sviraèem flamenka. Voðen duhom lutalice, menjao je muzièke stilove i prebivali¹ta. Svirao je u Berlinskoj filharmoniji, na Beèkom konzervatorijumu, u pariskoj Olimpiji, ali i na Stradunu, u holovima podzemnih ¾eleznica, na gradskim trgovima ¹irom sveta. Pre desetak godina, akcenat u svom muzièkom stvarala¹tvu stavio je na lautu, a ovaj koncert odsvirao je sa kvartetom Krakovske filharmonije.
19/0506h52>07h07 (0x00) ?srpSvet je igraMjuzikl je jedan od ¾anrova muzièke scenske umetnosti. To je me¹avina muzike, pesme, plesa i drame. Mjuzikli su u stanju da isprièaju klasiènu prièu na potpuno nov naèin, potresniji i dublji.srpMjuzikl je jedan od ¾anrova muzièke scenske umetnosti. To je me¹avina muzike, pesme, plesa i drame. Mjuzikli su u stanju da isprièaju klasiènu prièu na potpuno nov naèin, potresniji i dublji.
19/0507h07>07h50 (0x00) ?srpKemal Gekiæ, klavirJedan od najuspe¹nijih pijanista sa ovih prostora, osvajao je brojne nagrade i opredelio se za naporan put soliste, ali njegova po¾rtvovanost i rad su se isplatili.srpIste godine, nakon èuvenog nastupa na Majami piano festivalu, Kemal Gekiæ dobija poziciju Artist in Resident na Meðunarodnom univerzitetu Floride u Majamiju, gde i danas ¾ivi. Njegova popularnost u Japanu od 2003. godine rezultirala je i pozicijom profesora na najpresti¾nijoj muzièkoj akademiji Musasino u Tokiju. Njegovo muziciranje svetski kritièari obasipaju epitetima - opèinjavajuæe, nestvarno, dirljivo, duhovno i zavodljivo, kako ka¾u, nezaboravno.
19/0507h50>08h33 (0x00) ?srpAndre RijuU serijalu "Dobro do¹li u moj svet" gledaoci æe imati priliku da upoznaju detalje iz ¾ivota poznatog muzièara i da osete atmosferu sa koncerata iz svih krajeva sveta.srpU serijalu "Dobro do¹li u moj svet" gledaoci æe imati priliku da upoznaju detalje iz ¾ivota poznatog muzièara i da osete atmosferu sa koncerata iz svih krajeva sveta.
mkd°ÝÔàÕ ÀØøãÁÕàØøÐ ÚÞøÐ ÓØ ÞßØèãÒÐ ßÞÔÕÜØâÕ Ø ßÐÔÞÒØâÕ ÝÐ °ÝÔàÕ Àøã Ø ÝÕÓÞÒØÞâ ÞàÚÕáâÐà Ø Üã ÝãÔØ ÝÐ ÓÛÕÔÐçÞâ ÕÔØÝáâÒÕÝÐ ÜÞÖÝÞáâ ÔÐ ÓÞ áÛÕÔØ áÒÕâáÚØ ßÞ×ÝÐâØÞâ Ø ßÞßãÛÐàÕÝ ÒØÞÛØÝØáâ ÝØ× æÕÛØÞâ áÒÕâ.mkdÁÕàØøÐ ÚÞøÐ ÓØ ÞßØèãÒÐ ßÞÔÕÜØâÕ Ø ßÐÔÞÒØâÕ ÝÐ °ÝÔàÕ Àøã Ø ÝÕÓÞÒØÞâ ÞàÚÕáâÐà Ø Üã ÝãÔØ ÝÐ ÓÛÕÔÐçÞâ ÕÔØÝáâÒÕÝÐ ÜÞÖÝÞáâ ÔÐ ÓÞ áÛÕÔØ áÒÕâáÚØ ßÞ×ÝÐâØÞâ Ø ßÞßãÛÐàÕÝ ÒØÞÛØÝØáâ ÝØ× æÕÛØÞâ áÒÕâ.
19/0508h33>11h00 (0x00) ?srpNovogodi¹nji koncert Beèke.Maestro Tileman blisko saraðuje sa orkestrom Beèke filharmonije od 2000. godine i ovo æe biti njegov drugi nastup, posle 2019.srpMaestro Tileman blisko saraðuje sa orkestrom Beèke filharmonije od 2000. godine i ovo æe biti njegov drugi nastup, posle 2019. godine, kada je prvi put dirigovao na presti¾nom internacionalnom muzièkom dogaðaju kakav je Novogodi¹nji koncert Beèke filharmonije. Na programu ovogodi¹njeg koncerta su dela muzièke dinastije ©traus, kao i kompozicije Helmesbergera, Cirera, Bruknera i Lumbijea.
19/0511h00>11h27 (0x00) ?srpTrezor: Umetnost i nauka zvukaSmiljka Isakoviæ, koju inostrana i na¹a struèna kritika naziva prvom damom èembala, magistrirala je dva instrumenta: klavir na FMU u Beogradu i Konzervatorijumu "Èajkovski" u Moskvi, a èembalo na.srpSmiljka Isakoviæ, koju inostrana i na¹a struèna kritika naziva prvom damom èembala, magistrirala je dva instrumenta: klavir na FMU u Beogradu i Konzervatorijumu "Èajkovski" u Moskvi, a èembalo na Kraljevskom Konzervatorijumu u Madridu. Nastupala je ¹irom Evrope, u SAD, Ju¾noj Americi, na Islandu i Kubi, uvek sa odliènim kritikama. U nekada¹njoj Jugoslaviji je svirala na svim velikim festivalima, a sada i ¹irom Srbije, noseæi svoje èembalo. Doktorirala je na primeni menad¾menta u muzièko-scenskim umetnostima. Nosilac je presti¾ne meðunarodne Masarikove nagrade za umetnost, priznanje "Meðunarodni muzièar 2003." dobila je u Kembrid¾u, a 2015. i 2016. godine nagrade grada Beograda i Udru¾enja muzièkih umetnika Srbije za najbolje osmi¹ljene tematske koncerte.
19/0511h27>11h39 (0x00) ?srpSimfonijski orkestar RTSPrva veæa instrumentalna formacija koja je svirala na talasima Radio Beograda bila je grupa od 12 muzièara koja je, 1929. godine, ponela ime "Radio orkestar".srpPrva veæa instrumentalna formacija koja je svirala na talasima Radio Beograda bila je grupa od 12 muzièara koja je, 1929. godine, ponela ime "Radio orkestar". On je nastavio da postoji (i izvodi dela klasiène literature lak¹eg, zabavnog sadr¾aja) i nakon ¹to je, 1937. godine, osnovan "Veliki simfonijski orkestar".
19/0511h39>11h47 (0x00) ?srpIza naslovaU okviru serije "Iza naslova" gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne "ozbiljnosti" klasiène muzike. Emisija je posveæena kompozitoru Tomazu Albinoniju.srpU okviru serije "Iza naslova" gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne "ozbiljnosti" klasiène muzike. Emisija je posveæena kompozitoru Tomazu Albinoniju. Kroz prièu o njegovom ¾ivotu i ostvarenjima provlaèe se odlomci iz Albinonijevog "Adaða".
19/0511h47>12h00 (0x00) ?srpBGO Du¹an SkovranBeogradski gudaèki orkestar Du¹an Skovran je na¹ gudaèki orkestar koji ima najvi¹e meðunarodnih nastupa i turneja.srpBeogradski gudaèki orkestar Du¹an Skovran je na¹ gudaèki orkestar koji ima najvi¹e meðunarodnih nastupa i turneja. Visok kvalitet izvoðenja, virtuoznost i lièna posveæenost svakog muzièara zajednièkom zvuku, èine vrednosti ovog ansambla. Orkestar je nastupao ¹irom sveta, a repertoarski pokriva period od ranog baroka do savremene muzike, uz znaèajan udeo domaæih autora i vi¹e od 70 kompozicija posveæenih upravo ovom orkestru. Meðu umetnicima sa kojima je ansambl saraðivao jesu: ©lomo Minc, Najd¾el Kenedi, Irena Grafenauer, Sreten Krstiæ, Ksenija Jankoviæ, Lovro Pogoreliæ.
19/0512h00>12h16 (0x00) ?srpRTS KlasikaOpustite se uz najlep¹e note najveæih muzièkih umetnika.srpOpustite se uz najlep¹e note najveæih muzièkih umetnika.
19/0512h16>12h52 (0x00) ?srpEdin Karamazov i Gudaèki.Edin Karamazov je poèeo da svira gitaru rano i bio je samouk. To mu nije smetalo da veæ sa 17 godina osvoji èetiri prva mesta na gitaristièkim takmièenjima.srpEdin Karamazov je poèeo da svira gitaru rano i bio je samouk. To mu nije smetalo da veæ sa 17 godina osvoji èetiri prva mesta na gitaristièkim takmièenjima. Bio je progla¹avan najboljim ne¹panskim sviraèem flamenka. Voðen duhom lutalice, menjao je muzièke stilove i prebivali¹ta. Svirao je u Berlinskoj filharmoniji, na Beèkom konzervatorijumu, u pariskoj Olimpiji, ali i na Stradunu, u holovima podzemnih ¾eleznica, na gradskim trgovima ¹irom sveta. Pre desetak godina, akcenat u svom muzièkom stvarala¹tvu stavio je na lautu, a ovaj koncert odsvirao je sa kvartetom Krakovske filharmonije.
19/0512h52>13h07 (0x00) ?srpSvet je igraMjuzikl je jedan od ¾anrova muzièke scenske umetnosti. To je me¹avina muzike, pesme, plesa i drame. Mjuzikli su u stanju da isprièaju klasiènu prièu na potpuno nov naèin, potresniji i dublji.srpMjuzikl je jedan od ¾anrova muzièke scenske umetnosti. To je me¹avina muzike, pesme, plesa i drame. Mjuzikli su u stanju da isprièaju klasiènu prièu na potpuno nov naèin, potresniji i dublji.
19/0513h07>13h50 (0x00) ?srpKemal Gekiæ, klavirJedan od najuspe¹nijih pijanista sa ovih prostora, osvajao je brojne nagrade i opredelio se za naporan put soliste, ali njegova po¾rtvovanost i rad su se isplatili.srpIste godine, nakon èuvenog nastupa na Majami piano festivalu, Kemal Gekiæ dobija poziciju Artist in Resident na Meðunarodnom univerzitetu Floride u Majamiju, gde i danas ¾ivi. Njegova popularnost u Japanu od 2003. godine rezultirala je i pozicijom profesora na najpresti¾nijoj muzièkoj akademiji Musasino u Tokiju. Njegovo muziciranje svetski kritièari obasipaju epitetima - opèinjavajuæe, nestvarno, dirljivo, duhovno i zavodljivo, kako ka¾u, nezaboravno.
19/0513h50>14h33 (0x00) ?srpAndre RijuU serijalu "Dobro do¹li u moj svet" gledaoci æe imati priliku da upoznaju detalje iz ¾ivota poznatog muzièara i da osete atmosferu sa koncerata iz svih krajeva sveta.srpU serijalu "Dobro do¹li u moj svet" gledaoci æe imati priliku da upoznaju detalje iz ¾ivota poznatog muzièara i da osete atmosferu sa koncerata iz svih krajeva sveta.
mkd°ÝÔàÕ ÀØøãÁÕàØøÐ ÚÞøÐ ÓØ ÞßØèãÒÐ ßÞÔÕÜØâÕ Ø ßÐÔÞÒØâÕ ÝÐ °ÝÔàÕ Àøã Ø ÝÕÓÞÒØÞâ ÞàÚÕáâÐà Ø Üã ÝãÔØ ÝÐ ÓÛÕÔÐçÞâ ÕÔØÝáâÒÕÝÐ ÜÞÖÝÞáâ ÔÐ ÓÞ áÛÕÔØ áÒÕâáÚØ ßÞ×ÝÐâØÞâ Ø ßÞßãÛÐàÕÝ ÒØÞÛØÝØáâ ÝØ× æÕÛØÞâ áÒÕâ.mkdÁÕàØøÐ ÚÞøÐ ÓØ ÞßØèãÒÐ ßÞÔÕÜØâÕ Ø ßÐÔÞÒØâÕ ÝÐ °ÝÔàÕ Àøã Ø ÝÕÓÞÒØÞâ ÞàÚÕáâÐà Ø Üã ÝãÔØ ÝÐ ÓÛÕÔÐçÞâ ÕÔØÝáâÒÕÝÐ ÜÞÖÝÞáâ ÔÐ ÓÞ áÛÕÔØ áÒÕâáÚØ ßÞ×ÝÐâØÞâ Ø ßÞßãÛÐàÕÝ ÒØÞÛØÝØáâ ÝØ× æÕÛØÞâ áÒÕâ.
19/0514h33>17h00 (0x00) ?srpNovogodi¹nji koncert Beèke.Maestro Tileman blisko saraðuje sa orkestrom Beèke filharmonije od 2000. godine i ovo æe biti njegov drugi nastup, posle 2019.srpMaestro Tileman blisko saraðuje sa orkestrom Beèke filharmonije od 2000. godine i ovo æe biti njegov drugi nastup, posle 2019. godine, kada je prvi put dirigovao na presti¾nom internacionalnom muzièkom dogaðaju kakav je Novogodi¹nji koncert Beèke filharmonije. Na programu ovogodi¹njeg koncerta su dela muzièke dinastije ©traus, kao i kompozicije Helmesbergera, Cirera, Bruknera i Lumbijea.
19/0517h00>17h27 (0x00) ?srpTrezor: Umetnost i nauka zvukaSmiljka Isakoviæ, koju inostrana i na¹a struèna kritika naziva prvom damom èembala, magistrirala je dva instrumenta: klavir na FMU u Beogradu i Konzervatorijumu "Èajkovski" u Moskvi, a èembalo na.srpSmiljka Isakoviæ, koju inostrana i na¹a struèna kritika naziva prvom damom èembala, magistrirala je dva instrumenta: klavir na FMU u Beogradu i Konzervatorijumu "Èajkovski" u Moskvi, a èembalo na Kraljevskom Konzervatorijumu u Madridu. Nastupala je ¹irom Evrope, u SAD, Ju¾noj Americi, na Islandu i Kubi, uvek sa odliènim kritikama. U nekada¹njoj Jugoslaviji je svirala na svim velikim festivalima, a sada i ¹irom Srbije, noseæi svoje èembalo. Doktorirala je na primeni menad¾menta u muzièko-scenskim umetnostima. Nosilac je presti¾ne meðunarodne Masarikove nagrade za umetnost, priznanje "Meðunarodni muzièar 2003." dobila je u Kembrid¾u, a 2015. i 2016. godine nagrade grada Beograda i Udru¾enja muzièkih umetnika Srbije za najbolje osmi¹ljene tematske koncerte.
19/0517h27>17h39 (0x00) ?srpSimfonijski orkestar RTSPrva veæa instrumentalna formacija koja je svirala na talasima Radio Beograda bila je grupa od 12 muzièara koja je, 1929. godine, ponela ime "Radio orkestar".srpPrva veæa instrumentalna formacija koja je svirala na talasima Radio Beograda bila je grupa od 12 muzièara koja je, 1929. godine, ponela ime "Radio orkestar". On je nastavio da postoji (i izvodi dela klasiène literature lak¹eg, zabavnog sadr¾aja) i nakon ¹to je, 1937. godine, osnovan "Veliki simfonijski orkestar".
19/0517h39>17h47 (0x00) ?srpIza naslovaU okviru serije "Iza naslova" gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne "ozbiljnosti" klasiène muzike. Emisija je posveæena kompozitoru Tomazu Albinoniju.srpU okviru serije "Iza naslova" gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne "ozbiljnosti" klasiène muzike. Emisija je posveæena kompozitoru Tomazu Albinoniju. Kroz prièu o njegovom ¾ivotu i ostvarenjima provlaèe se odlomci iz Albinonijevog "Adaða".
19/0517h47>18h00 (0x00) ?srpBGO Du¹an SkovranBeogradski gudaèki orkestar Du¹an Skovran je na¹ gudaèki orkestar koji ima najvi¹e meðunarodnih nastupa i turneja.srpBeogradski gudaèki orkestar Du¹an Skovran je na¹ gudaèki orkestar koji ima najvi¹e meðunarodnih nastupa i turneja. Visok kvalitet izvoðenja, virtuoznost i lièna posveæenost svakog muzièara zajednièkom zvuku, èine vrednosti ovog ansambla. Orkestar je nastupao ¹irom sveta, a repertoarski pokriva period od ranog baroka do savremene muzike, uz znaèajan udeo domaæih autora i vi¹e od 70 kompozicija posveæenih upravo ovom orkestru. Meðu umetnicima sa kojima je ansambl saraðivao jesu: ©lomo Minc, Najd¾el Kenedi, Irena Grafenauer, Sreten Krstiæ, Ksenija Jankoviæ, Lovro Pogoreliæ.
19/0518h00>18h16 (0x00) ?srpRTS KlasikaOpustite se uz najlep¹e note najveæih muzièkih umetnika.srpOpustite se uz najlep¹e note najveæih muzièkih umetnika.
19/0518h16>19h02 (0x00) ?srp46. BemusNa¹ najstariji i najrenomiraniji festival umetnièke muzike, Beogradske muzièke sveèanosti, odr¾an je 46. put.srpNa¹ najstariji i najrenomiraniji festival umetnièke muzike, Beogradske muzièke sveèanosti, odr¾an je 46. put. U¾ivajte uz ovogodi¹nji energièan i kvalitetan repertoar festivala.
19/0519h02>19h52 (0x00) ?srpAutoportretO Radmili Bakoèeviæ, primadoni, sopranu, uvek se misli s pijetetom, po¹tuju se njen rad, uspesi, privatni ¾ivot.srpO Radmili Bakoèeviæ, primadoni, sopranu, uvek se misli s pijetetom, po¹tuju se njen rad, uspesi, privatni ¾ivot. U Autoportretu, Radmila Bakoèeviæ sa mnogo emocija govori o Guèi odakle je potekla, svojim roditeljima, suprugu, porodici. Skoro lakonski govori o nastupima u njujor¹kom Metropolitenu, milanskoj Skali, o svetskim metropolama gde je najèe¹æe pevala premijere. repriza, 1. decembar u 05:30 i 13:30.
19/0519h52>20h30 (0x00) ?srpOmladinski orkestar EUNastupom koji su odr¾ali 2013 godine u Kolarèevoj zadu¾bini, najbolji mladi muzièari iz cele Evrope predstavili su se beogradskoj publici.srpNastupom koji su odr¾ali 2013 godine u Kolarèevoj zadu¾bini, najbolji mladi muzièari iz cele Evrope predstavili su se beogradskoj publici. U prvom delu koncerta svirali su dela Verdija, Bizea i Griga, dok su u drugom delu veèeri izveli Vagnerovu Simfoniju u Ce duru.
19/0520h30>20h55 (0x00) ?srp®ivot i karijeraKada je bila dete, ¾elela je da bude lekar. Kasnije je otkrila muziku i instrument - klavir, u koji se potpuno zaljubila.srpKada je bila dete, ¾elela je da bude lekar. Kasnije je otkrila muziku i instrument - klavir, u koji se potpuno zaljubila. Ta ljubav je dr¾ala sve do studija i susreta sa maestrom Jovanom ©ajnoviæem koji je u njoj video buduæeg dirigenta. Dilema je uskoro razre¹ena i Ana Zorana Brajoviæ se veæ 20 godina bavi ovim zanimanjem. Njeno radno mesto je Opera Narodnog pozori¹ta u Beogradu gde je dirigovala mnogobrojnim operama i baletima - od "Èarobne frule", preko "Travijate", "Rigoleta", "Karmen", "Toske"... do "Labudovog jezera", "®izele"... O svom zanimanju, karijeri i hobiju zvanom brid¾, isprièaæe nam u emisiji "®ivot i karijera" autora Vere Arsenoviæ.
19/0520h55>22h19 (0x00) ?srpGala koncert Orkestra.Svojevrstan muzièki uvod u Novu godinu desio se 8. januara ove godine na velikoj sceni Narodnog pozori¹ta u Beogradu.srpSvojevrstan muzièki uvod u Novu godinu desio se 8. januara ove godine na velikoj sceni Narodnog pozori¹ta u Beogradu. Na programu su te veèeri - izmeðu ostalih odabranih muzièkih poslastica ? bili i neki od najpoznatijih valcera klasiène literature ? Valcer cveæa P.Èajkovskog, ©ostakovièev Valcer br. 2, valcer iz opere Faust ©. Gunoa... Dirigovala je Ana Zorana Brajoviæ, a prihod od prodatih karata namenjen je bio organizaciji Sigurna kuæa.
19/0522h19>22h44 (0x00) ?srpSeæanje na Vlastimira.
19/0522h44>23h06 (0x00) ?srpÈelo festOd 2003. godine, u Beogradu se svakog leta susreæu èuveni i manje èuveni violonèelisti, stariji i mladi, poèetnici i iskusni muzièari.srpOd 2003. godine, u Beogradu se svakog leta susreæu èuveni i manje èuveni violonèelisti, stariji i mladi, poèetnici i iskusni muzièari. Na koncertima i masterkursevima, oni predstavljaju svoje umetnièke domete i kreiraju identitet festivala svojim vrhunskim nastupima.
19/0523h06>23h24 (0x00) ?srpPaleta kulturnog nasleðaRadio Beograd 2 svoj veliki jubilej, 60. roðendan, obele¾ava i ciklusom od èetiri koncerta u Galeriji RTS-a, Gudaèi u galeriji.srpRadio Beograd 2 svoj veliki jubilej, 60. roðendan, obele¾ava i ciklusom od èetiri koncerta u Galeriji RTS-a, Gudaèi u galeriji. Na njemu æe nastupiti neki od na¹ih najistaknutijih solista i ansambala i predstaviti svu raznovrsnost i bogatstvo zvuka gudaèkih instrumenata, izvodeæi remek-dela domaæe i svetske literature za gudaèe, razlièitih epoha. Ciklus otvara ansambl New Trinity Baroque, zatim nastupa gudaèki kvartet TAJJ, potom Gudaèi Svetog Ðorða, a zavr¹ava se koncertom kontrabasiste Ljubinka Laziæa i kvarteta Rocher. Prvi koncert Mocart na originalnim instrumentima, retka je prilika da na nekom od domaæih podijuma u¾ivo slu¹amo dela ovog velikana onako kako su verovatno zvuèala u njegovo vreme. Na njemu su i prvi put kod nas bile izvedene tri od sedamnaest crkvenih sonata, koliko ih je kompozitor napisao (br.2, 3 i 4). Izvodili su ih èlanovi ansambla za ranu muziku New Trinity Baroque, a na programu je bio i Mocartov Divertimento br. 1 u De-duru, K. 136/125a, kao i njegova Serenata Notturna u De-duru, K. 239.
19/0523h24>00h00 (0x00) ?srpMuzika za orguljeMuzika za orgulje naziv je emisije dugogodi¹nje urednice Muzièke redakcije dr Sne¾ane Nikolajeviæ.srpMuzika za orgulje naziv je emisije dugogodi¹nje urednice Muzièke redakcije dr Sne¾ane Nikolajeviæ. "Muzika za orgulje" snimana je u Vr¹aèkoj katedrali, ova emisija je zapravo kola¾ i zbirka muzike zapadnoevropske tradicije napisane za orgulje od J. S. Baha do Elerta i Zigfrida Karg Elerta. Kompozicije izvodi Maja Smiljaniæ-Radiæ.